Melisa

MELISA (Melissa officinalis)

 

Porodica: Lamiaceae

Nota: gornja

Zemlja porijekla: Mediteranske zemlje, a kultivirana je u mnogim dijelovima Europe a posebno u Mađarskoj, Italiji i Irskoj

Bolja ulja: svijetlo žuta

Miris ulja: intenzivan, svježi sa slatkom notom citrusa – podsjeća na limun, i srednjom notom koja podsjeća na svježi zeljasti dio biljke.

Način dobivanja: destilacija vodenom parom cvjetnih vrhova i lišća

Kemijski sastav: alifatski aldehidi 50%, sesquiterpeni 20%,  ketoni 7%  alkoholi 5%, oksidi 4%, monoterpeni 1%, esteri 1,2%, a ima i nešto laktona i kumarina.

Po kemijskom sastavu spada u ALDEHIDE koji  djeluju protuupalno, antivirusno, antiseptično, smiruju infekcije, smanjuju krvni pritisak i temperaturu, sedativni su, djeluju umirujuće na živčani sustav. Potencijalno su vrlo iritantni i energetski vrhunski, međutim izazivaju dualitet (karakter melise je pravi primjer za to). Nazivi ovog spoja je Citral a i b.

Djelovanje: antidepresivno, antispazmodičko, baktericidno, karminativno, emenagogično, hipotenzivno, sedativno, sudorifičko, antihistaminičko, snizuje povišenu temperaturu, tonizira cijelo tijelo, anksiolitičko (nesanica, tjeskoba).

 

F (fizička razina) – dobro djeluje kod ubrzanog rada ili osjećaja pojačanog lupanja srca, depresije, nervoze, nesanice, tjeskobe, napada histerije i fobija. Dobra je i kod reguliranja probave, herpesa, viroze, gripe, astme, te alergijske reakcije na koži.

U literaturi koja se bavi aromaterapijom melisa je jedno od ulja prvog izbora kod depresije i stresa te nesanice uzrokovane ovim stanjima. Uobičajena je njena upotreba kao tonika za srce i kod hipertenzije. Na probavni sustav ima slično djelovanje kao metvica ili komorač – smanjuje grčeve, nadutost i potiče aktivnost jetre i lučenje žuči. Relaksirajuće i antispazmodično djelovanje primjenjivo je kod bolnih mjesečnica. Njega masne kože i akni provodi se niskim koncentracijama ovog ulja u pripravcima zbog moguće iritacije. Katkad se koristi i kao pomoćna terapija mučnine u ranoj trudnoći, zajedno sa sokom svježeg đumbira (Zingiber officinale). Tradicionalno se koristila s listom koprive za liječenje anemije izazvane manjkom željeza.

E (emotivna razina) – na emotivnoj razini donosi emocije radosti, zadovoljstva, smirenosti, prihvaćanja, opraštanja. Preporučuje se kod stresnog poremećaja, depresije i anksioznih stanja gdje se može primjenjivati uz valerijanu, kamilicu, lavandu i druge ljekovite biljke. Nezaobilazna je kod liječenja strahova posebno straha od bolesti (hipohondrije).

M (mentalna razina) – Ovo eterično ulje ima klinički ispitana svojstva relaksanta za centralni živčani sustav. Zbog toga se primjenjuje kod različitih neuroza. Daje nam fokus!

D (duhovna razina) – na duhovnoj razini daje predanost i borbenost. Pravu vrijednost osjetiti će osobe koje su napete, izmučene patnjom ili bolešću, jer ova biljka krijepi duh.

Energija (trenerica) : 3. energetski centar

Eterično ulje melise nosi energiju trenerice, menadžerice – (oni moraju biti predani, tjeraju na vrhunske rezultate) – s jedne strane radi na našem samopouzdanju, tjera nas na rad, učenje, daje snagu, utječe na upornost i poduzetnost, s druge strane dajući fokus stvara od ljudi čvrste, krute i ograničene ljude koji ne vide dalje od svog polja i stavova, ne šire svoje spoznaje, kruti su kako prema sebi tako i prema drugima i ne dozvoljavaju si spoznaje izvan njihovih specijalnosti i osobnih interesa.

Melisa je pravi prijatelj, slatkasta ali oštra, ima ritam, predana, borbena, izuzetno prihvaćena je i voljena.

 

Mjere opreza: pravo eterično ulje melise vrlo je rijetko i skupo te iritirajuće za kožu, te se često patvori esencijalnim uljima limuna, limunske trave, citronele, stoga je potreban oprez. Kao razrijeđeno ulje relativno je netoksično. Nije za oralnu upotrebu i treba ga čuvati dalje od dohvata djece.

 

Zanimljivosti o melisi

Melisa se često naziva limunčica zbog svog karakterističnog mirisa.

Drugi nazivi: čelina trava, čelinjak, limunka, maternjak, matičnik, medenka, matičnjak, miloduh, pčelinja jubica, pčelinja metvica, pčelinja trava, pčeloperka, pitoma metvica, rojevac, rojevnica, macina trava.

Ime melisa potječe od grčke nimfe koja je spasila život Zeusu te ju je on u znak zahvalnosti pretvorio u pčelu kako bi zauvijek sakupljala mirisni med sa bijelih ili žutih cvjetova matičnjaka. Stari narodi su ubrzo otkrili njene vrijedne osobine, pa tako Plinije spominje recepturu s vinom kao lijek za ugrize škorpiona i zmija, a Paracelzus ga cijeni kao biljku koja u potpunosti revitalizira tijelo. No, naročito su arapski liječnici shvatili kakva se moć krije u ovoj biljci; prvi su je prozvali “travom za srce” (ona ga jača, smiruje lupanje, tjeskobu); proglasili su je također “travom za vedrinu”, pogodnom za jačanje svih vitalnih sposobnosti, djelotvornom protiv “crnih misli”, glavobolja uzrokovanih živčanom napetošću i gubitka pamćenja. U 10. stoljeću Arapi su ga prenijeli u Španjolsku, a odande u srednju Europu redovnici. Njemačka opatica Hildegard von Bingen (1098-1179) ovako je napisala o biljci matičnjaku: “Tko je jede, rado će se smijati, jer njezina toplina zahvaća slezenu i srce time postaje radosno”.

Možda najbolji poznavalac matičnjaka, Mattioli, hvali ga riječima: “Matičnjak ima izvanredno dobro svojstvo da jača i oživljava srce, naročito onome tko se u noći boji i kome srce lupa i smeta miru, on čisti krv, otklanja neraspoloženje i žalost, služi hladnom želucu i gotovo svim unutarnjim organima”. 3

Kasnije, nakon što su benediktinci prihvatili kulturu matičnjaka od Arapa, postali su u tome pravi stručnjaci: matičnjakova voda, a naročito karmelićanska vodica od matičnjaka, postao je poznati lijek u cijelom svijetu. Časne sestre Karmelićanke su u Francuskoj proizvodile tinkturu od matičnjaka pod nazivom Eue de melisse des Carmes. Ta tinktura je bila, a i danas je, ljekovito sredstvo za liječenje depresije, lupanja srca, migrene, napetosti, nadraženosti, nesvjestice, noćnog gušenja, straha i treme, slabog pamćenja i zamora. Pripisivana su joj i čudotvorna svojstva tako da postoje zapisi iz 17 st. o ljudima koji su doživjeli stotinu i više zbog redovite konzumacije Karmelićanske vode tijekom doručka.

 

SINDY SLIPAC, aromaterapeut

Tekst uredila: Sabina Fureš

error: Content is protected !!