UTJECAJ AROMATERAPIJE NA BIPOLARNI POREMEĆAJ

Bipolarni afektivni poremećaj (BAP) je psihoza za koju je nekad bio uvriježen izraz “manična depresija“. Za razliku od tmurnosti opće depresije, bipolarni poremećaj odlikuje se izmjenama manije i depresije u određenim vremenskim periodima. Smjenjivanje faza je neodređeno pa dolazi do kraćih maničnih i dugih depresivnih razdoblja, ili obrnuto. Ne oštećuje bolesnikovu ličnost, a između napada osoba izgleda zdravo. Nešto je češća kod debljih osoba.

Bipolarni poremećaj se dijeli u nekoliko podtipova, od kojih svaki ima različite simptome:

Tip I – promjene raspoloženja značajno utiču na posao, školovanje i odnose sa ljudima. Manične epizode mogu biti teške i opasne

Tip II – ovaj tip je blaži od tipa I. Može se pojaviti povišeno raspoloženje, iritabilnost ili neke promjene u funkcioniranju, ali osoba i dalje može nastaviti sa svakodnevnim aktivnostima. Umjesto potpuno izražene manije, ove osobe imaju hipomaniju koja je manje ozbiljna od manije. Kod ovog tipa periodi depresije traju duže od perioda manije

Ciklotimija – ciklotimni poremećaj je blagi oblik bipolarnog poremećaja. Kod ciklotimije hipomanija i depresija mogu biti nagle, ali manija i depresija nisu toliko teške kao kod drugih tipova bipolarnog poremećaja.

Simptomi bipolarnog poremećaja variraju od osobe do osobe. Bipolarni poremećaj može uzrokovati ozbiljne probleme u radu, socijalnom životu, te međuljudskim odnosima ukoliko pacijenti nisu stabilizirani psihofarmacima ili psihoterapijom (Maiera 2012). Još uvijek nema dostatnih informacija vezanih uz djelovanje aromaterapije na bipolarni poremećaj (Andreescu i sur. 2008) i nema preporuke da bolesnici s bipolarnim poremećajem prestanu uzimati svoju terapiju. Ali esencijalna ulja mogu biti vrlo korisna kao dodatna terapija. Pokazalo se da pacijenti imaju znatno pojačani / povišeni osjećaj na mirise u depresivnoj fazi (Hardy i sur. 2012), te smanjen osjećaj na mirise u maničnoj fazi.

Kao i biljke, esencijalna ulja su terapeutski višeslojna jer komponente u esencijalnim uljima mogu izazvati različite reakcije kod svake osobe, ovisno o dostupnosti receptorskih mjesta (Mills 1991). Sposobnost biljaka da mijenjaju svoje djelovanje (ono ovisi o vrsti i omjerima kemijskih spojeva u njoj) naziva se adaptogenost. Tako brojna esencijalna ulja imaju balansirajući efekt na emocije Sukladno tome njihova djelovanja na autonomni živčani sustav su kompleksna i nepredvidiva (Alexander 2001). Antidepresivi djeluju na način da usporeno stvaraju neurotransmiterski serotonin u prostoru između moždanih stanica, a pretpostavlja se da esencijalna ulja rade kao agonisti serotonina, potičući serotoninski sustav na povećano izlučivanje, što čini mozak osjetljivijim / senzitivnijim. Iz navedenog bi se moglo zaključiti da esencijalna ulja imaju pozitivan učinak u depresivnoj fazi. Iako ima malo objavljenih i dostupnih publikacija vezano uz djelovanje aromaterapije na bipolarni poremećaj, esencijalna ulja mogu utjecati na konvencionalnu terapiju na način da se doze mogu održavati dovoljno niskima, te na taj način smanjiti njihove nuspojave.

Nekolicina psihijatrijskih medicinskih sestara iz SAD-a i Velike Britanije imale su uspjeha sa stabilizacijom stanja pacijenata koristeći aromaterapiju. Budući da su to bile pojedinačne obrade slučajeva (case studies) teško je reći da li bi se pacijentova stabilizacija dogodila i bez aromaterapeutske intervencije. Ostale obrade slučajeva koje su vršile psihijatrijske medicinske sestre pokazale su da aromaterapija može pomoći u smanjenju količine konvencionalne terapije, a da stabilnost pacijenta nije narušena. Kod bipolarnog poremećaja tipa II, stres povećava broj relapsa. Pokazalo se da psihoterapija smanjuje broj relapsa i poboljšava kvalitetu života tih pacijenata (Maiera 2012). U psihoterapijskom tretmanu s pacijentom se primjenjuju kombinirane tehnike aromaterapije, gdje pacijent svoje prvo iskustvo mirisa (esencijalnim uljima) doživljava u stabilnom, mirnom i sigurnom okruženju, uz stručni nadzor. Stoga je potrebno napraviti protokol aromaterapije koji uključuje odabrana esencijalna ulja, koncentraciju esencijalnih ulja i tehnike aromaterapije. Kada je obrazac primjene esencijalnih ulja dobro postavljen, tada pacijent može i samostalno koristiti esencijalna ulja. Provedena su istraživanja koja su pokazala da esencijalna ulja (njihov miris) mogu biti triger koji će pacijente podsjetiti na ugodan doživljaj i iskustvo u psihoterapijskom / aromaterapijskom tretmanu, te tako spriječiti ili ublažiti oscilacije raspoloženja.

Esencijalna ulja koja su korištena u navedenim istraživanjima su: geranij (Pelargonium graveolens), lavanda (Lavandula angustifolia), sandal (Santalum album), anđelika korijen (Angelica archangelica), ruža (Rosa damascena), pačuli (Pogostemon cablin), ylang ylang (Cananga odorata var genuina), valerijana (Valeriana fauriei), vetiver (Vetiveria zizanoides), nard (Nardostachys jatamansi), melisa (Melissa officinalis), bergamot (Citrus bergamia), muškatna kadulja (Salvia sclarea).

Tehnike aromaterapije koje su bile primjenjivane su: masaža, inhalacije i komprese.

Esencijalna ulja koja je potrebno izbjegavati u primjeni na bipolarni poremećaj su:

    • bijeli kamfor (Cinnamoum camphora) – suspektna komponenta je Camphor u količini od 30-50%
    • izop (Hyssopus officinalis) – suspektna komponenta je Pinocamphon u količini od 70%
    • muškatni oraščić (Myristica fragrans) – suspektne komponente su Myristicin u količini od 3-14% , te Elemicin u količini 0,1 – 4,6%
    • pasja metvica (Mentha pulegium) – suspektna komponenta je Pulegone u količini od 55 – 95%
    • vratić (Tanacetum vulgare) – suspektna tvar je Thujone u količini 66 – 81%

 

ZRINKA JEZDIĆ, Dipl. med. techn. clin. aromath.

error: Content is protected !!