BAZNA BILJNA ULJA (1. dio)

TULSI – SVETI BOSILJAK
October 4, 2017
BAZNA BILJNA ULJA (2. dio)
October 11, 2017

Biljna ulja u aromaterapiji nazivamo bazna ulja ili nosiva ulja. Često se implicira na činjenicu da biljna ulja imaju vrlo malu vrijednost i da jednostavno služe kao nosioci esencijalnih ulja što nije točno. Ona imaju mnoge prednosti u kliničkoj primjeni aromaterapije i njezi kože. Biljna ulja dobivena iz sjemenki i orašastih plodova biljaka odigrala su važnu ulogu u mnogim kulturama gdje su se koristila kao lijekovi, u tretmanima ljepote i kao dodatci prehrani.

Biljna ulja u aromaterapiji nazivamo bazna ulja ili nosiva ulja. Često se implicira na činjenicu da biljna ulja imaju vrlo malu vrijednost i da jednostavno služe kao nosioci esencijalnih ulja što nije točno. Ona imaju mnoge prednosti u kliničkoj primjeni aromaterapije i njezi kože. Biljna ulja dobivena iz sjemenki i orašastih plodova biljaka odigrala su važnu ulogu u mnogim kulturama gdje su se koristila kao lijekovi, u tretmanima ljepote i kao dodatci prehrani.

 

ŠTO JE BILJNO ULJE

Sva biljna ulja definiraju se kao lipidi, a uglavnom se sastoje od masnih kiselina koje se sastoje od dva dijela, jedan dio su masnoće i drugi su kiseline, a zajedno čine masne kiseline. Masne kiseline glavni su gradbeni blokovi masnoća u ljudskom organizmu i hrani, te su važni izvori energije za tijelo. Oni su također glavne strukturne komponente membrana koje okružuju subcelularne organele, te su stoga važne za izgradnju i održavanje zdravih stanica.

 

DEFINICIJA I TERMINOLOGIJA

Biljna ulja i esencijalna ulja – postoje razlike između biljnih i hlapljivih biljnih ulja. Biljna ulja koja se koriste kao nositelji u aromaterapiji i masaži, a nazivaju se “fiksna” ulja jer ne isparavaju. Esencijalna ulja biljke će ispariti jer su to hlapiva ulja.

  • biljna ulja ostavljaju trajnu masnu oznaku na papiru zbog svog svojstva podmazivanja i nepromjenjive prirode
  • esencijalna ulja ne ostavljaju masnu oznaku na papiru, iako mrlju ostavlja boja koja je prisutna u esencijalnom ulju
  • biljna ulja nisu topiva u alkoholu
  • esencijalna ulja su općenito topiva u alkoholu

Općenito, biljna ulja se mogu miješati s eterom, kloroformom i naftnim dušikom. Sva esencijalna ulja se lako i potpuno otapaju u biljnim uljima u svim omjerima. Neodgovorni trgovci ponekad koriste ovu činjenicu kako bi pomoću biljnih ulja razrjeđivali esencijalna ulja  i tako zavarali neoprezne i nedovoljno informirane kupce.

Lipidi – biljna ulja su klasificirana kao lipidi. Ovo je raznolika obitelj spojeva koja se prirodno nalazi u biljkama i životinjama, a pojam obuhvaća ne samo ulja nego i masti. Iako su njihove strukture slične, pri normalnoj sobnoj temperaturi od 15oC masti su krutine, a ulja su tekućine.

Triacilgliceroli – masti i ulja nastaju kada određena vrsta alkohola pod nazivom glicerol, reagira s određenom vrstom organskog spoja poznatog kao masna kiselina. Masne kiseline imaju dugačak lanac ugljikovodika (obično sadrže 16 ili 18 ugljikovih atoma) vezanih na karboksilnu skupinu (-COOH). Neki od njih sadrže dvostruke veze i za njih se kaže da su nezasićene, dok su one bez dvostrukih veza zasićene masne kiseline. Dobiveni spojevi su triacilgliceroli također poznati kao trigliceridi.

Mineralna ulja su ugljikovodici velike molekularne težine, ne razgrađuju  se u probavnom sustavu tijela i nemaju nutritivnu vrijednost. Ona su masna ali se ne koriste u masaži jer imaju tendenciju začepljivanja pora. Međutim, zbog svoje kvalitete „začepljivanja“ pora, koriste se kod njege dječje kože na području gdje se nosi pelena, kako bi se spriječilo upijanje urina putem kože, a time se smanjuje rizik od nastanka pelenskog osipa.

Biljna ulja  čine glavninu mješavine koja se koristi za obavljanje aromaterapeutske masaže. Njihova je funkcija “nositi” ili djelovati kao sredstvo za primjenu esencijalnih ulja u tijelo, pa je stoga i nastao pojam “nosioc ulja”. Oni također djeluju kao lubrikant, što omogućuje izvođenje pokreta za masažu. Sva nosiva ulja su emolijensi, u većoj ili manjoj mjeri.

Osnovna biljna ulja slatkog badema (Prunus amygdalis var. dulcis), marelice (Prunus armeniaca), sjeme grožđa (Vitis vinifera), breskve (Prunus persica) i suncokreta (Hlianthus annuus) su među najčešćim nosivim uljima i mogu se koristiti sa ili bez esencijalnih ulja, za jednostavnu masažu tijela. Ona su uglavnom blijede boje, nisu previše gusta i imaju vrlo malo mirisa, osim ako su sjemenke ili oraščići prethodno prženi da bi se proizvelo aromatičnije ulje.

Posebna biljna ulja – određena biljna ulja su većeg viskoziteta i „teža“ od osnovnih, i mogu biti prilično skupa. To uključuje biljna ulja avokada (Persea gratissima), masline (Olea europaea), sezama (Sesamum indicum), ulje ploda divlje ruže (Rosa canina) i ulje pšeničnih klica (Triticum vulgare). Posebno gusta i bogata ulja poput avokada i pšeničnih klica su rijetka te se rijetko koriste sama, najčešće se pomiješaju s nekim drugim uljem. Najčešće se dodaje 10-25% tih dvaju ulja na 75-90% nosivog biljnog ulja.

Macerirana ulja – imaju dodatna svojstva već prije opisanih biljnih ulja zbog načina njihove proizvodnje. Pojedini dijelovi određenih biljaka se usitnjavaju i dodaju u odabrano nosivo ulje (obično suncokretovo, maslinovo, sezamovo ulje) i mješavina se ostavi određeno vrijeme na jakoj sunčevoj svjetlosti, te se povremeno lagano protrese. Svi spojevi topivi u ulju prisutni u biljnom materijalu (uključujući kemijske spojeve esencijalnih ulja) prelaze u biljno ulje, te dobiveno ulje sadrži dodatna terapeutska svojstva. Macerirana smjesa se zatim pažljivo filtrira kako bi se uklonio sav biljni materijal, i dobilo čisto macerirano ulje.

Organska biljna ulja – strogo govoreći, organska ulja mogu se proizvesti samo iz organski uzgojenog biljnog materijala pomoću odobrenih postupaka koji se mogu klasificirati kao organski, no nije lako pronaći pouzdane izvore takvih ulja. U praksi se riječ „organski“ može primijeniti ili na sirovinu ili na proizvodni proces. Pravila za organsku obradu uglavnom isključuju uporabu kemikalija, a istinska organska nosiva biljna ulja dobivaju se samo od biljaka koje su organski uzgojene i organski obrađene.

 

SABINA FUREŠ, aromaterapeut

 

 

LITERATURA:

  1. Price, L., „Carrier Oils for Aromatherapy & Massage“(3rd edition), England, 1999.
  2. Battaglia, S., „The Complete Guide to Aromatherapy“, Perfect Potion, Zillmere, Queensland, Australia, 2004.
  3. Obranović, M., „Hladno prešana ulja“, Planetopija, Zagreb, 2015.
error: Content is protected !!