BAZNA BILJNA ULJA (3. dio)

BAZNA BILJNA ULJA (2. dio)
October 11, 2017
ULJE PLODA DIVLJE RUŽE
October 29, 2017

Svako je bazno biljno ulje specifično i odlikuje se svojim jedinstvenim svojstvima i važno je znati koji su osnovni sastojci i na koji način oni djeluju u ljudskom organizmu. Biljna ulja imaju visoku biološku aktivnost, pa osim blagotvornog djelovanja na kožu ona iznimno povoljno djeluju na mnoge biološke procese u organizmu.

VRIJEDNI SASTOJCI BILJNIH ULJA

Biljna ulja koriste se osim u prehrani  i u aromaterapiji kao nosioci esencijalnih ulja, budući da se esencijalna ulja ne nanose nerazrijeđena na kožu. Aromaterapeutski preparati spravljaju se sukladno individualnoj problematici koju želimo tretirati kod svake pojedine osobe, pa je stoga i vrlo važno poznavanje sastojaka kako esencijalnih, pa tako i baznih biljnih ulja. Kako je svako bazno biljno ulje specifično i odlikuje se svojim jedinstvenim svojstvima, važno je znati koji su osnovni sastojci i na koji način oni djeluju u ljudskom organizmu. Biljna ulja imaju visoku biološku aktivnost, pa osim blagotvornog djelovanja na kožu ona iznimno povoljno djeluju na mnoge biološke procese u organizmu.

 

TRIACILGLICEROLI

Ključni spojevi u nosivim biljnim uljima su glicerol i određene masne kiseline. Kada se glicerol kombinira s tri kiseline (bez obzira na to jesu li kiseline sve iste ili sve različite), nastaje određena vrsta estera poznatog kao triacilglicerol (=triglicerid). Budući da je glicerol zajednička komponenta u gotovo svim biljnim uljima, razlike koje postoje između nosivih ulja mogu se pripisati prirodi masnih kiselina. Tri skupine alkohola iz glicerola mogu se kombinirati sa jednom kiselinom ili s tri različite kiseline; postoji mnogo masnih kiselina pa stoga postoji mnogo različitih biljnih ulja.

 

MASNE KISELINE

Organske kiseline koje pridonose triacilglicerolima prvo su se identificirale u životinjskim mastima koje su nazvane po njihovom imenu, no takvi materijali nalaze se i u biljnim uljima. Postoji mnogo različitih masnih kiselina, koje se mogu kombinirati s glicerolom da bi se formirali triacilgliceroli; ovi se obično identificiraju brojem atoma ugljika koji ih sadrže. Organske kiseline nisu toliko korozivne i agresivne kao mineralne kiseline. Masne kiseline koje tvore triacilglicerole koji se nalaze u biljnim uljima imaju duže ugljikove lance. Masne kiseline od interesa za upotrebu općenito su u rasponu od C12 do C24. Ljudi nisu sposobni detektirati miris bilo koje molekule veće od C20.

 

ZASIĆENE MASNE KISELINE su masne kiseline koje sadržavaju lance ugljikovih atoma međusobno vezanih jednostrukom kovalentnom vezom. Termin nezasićene ukazuje na to da ugljikovi atomi, pored međusobnih veza, grade veze samo sa vodikom (osim u COOH grupi). Vrlo se gusto grupiraju, na taj način omogućavaju živim bićima skladištenje veće količine energije, pa stoga imaju najveći udio u masnom tkivu životinja. Zasićene masne kiseline su kemijski najmanje reaktivne. Zasićene masti su u krutom stanju na sobnoj temperaturi.

Najčešće zasićene masne kiseline su:

  • Laurinska kiselina – nalazi se u kokosovom ulju, ulju palminih koštica, majčinom mlijeku, a u manjoj mjeri u kozjem i kravljem mlijeku. Djeluje antivirusno, antimikrobno te ima povoljan učinak na razinu ukupnog kolesterola. Kokosovo ulje je najbolji izvor laurinske kiseline iz hrane.
  • Miristinska kiselina – ime je dobila po muškatnom oraščiću Myristica fragrans. Osim muškatnog oraščića prisutna je još u ulju palminih koštica, kokosovom ulju, mliječnoj masnoći i u manjem obimu u mnogim drugim životinjskim masnoćama. Koristi se kao sastojak u sapunima, kozmetičkim proizvodima i kremama za brijanje.
  • Palmitinska kiselina naziv dolazi od francuske riječi „palmitique“ – od palme, palma. Najčešća je zasićena masna kiselina u prirodi, važan sastojak svih skladišnih membranskih lipida. U većini masti i ulja zastupljena je od 20-30%, a u palminom ulju 35-40%. Dobiva s hidrolizom iz biljnih i životinjskih lipida. Koristi se u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji.
  • Stearinska kiselina – naziv dolazi od grčke riječi „stéar“ što znači loj (također je poznata kao goveđi loj); zasićena masna kiselina čvrstog oblika, pojavljuje se u mnogim životinjskim i biljnim mastima i uljima (više je zastupljena u mastima životinjskog porijekla). Najviše je ima u suncokretovom ulju, a također u ekstra djevičanskom maslinovom ulju, te u kokosovom, kikirikijevom, repičinom, kukuruznom, palminom, sojinom, sezamovom i ulju grožđanih koštica. Osnovna joj je funkcija emulgarora i emolijensa te se koristi kao sastojak u izradi kozmetičkih preparata, svijeća, sapuna, plastike i voštanih boja.

 

NEZASIĆENE MASNE KISELINE su masne kiseline koje u molekuli sadrže jednu ili više dvostrukih kovalentnih veza unutar lanca ugljikovih atoma (-CH=CH-). Ovisno o broju dvostrukih veza dijele se na mononezasićene (jedna dvostruka veza) i polinezasićene (više dvostrukih veza). Biljna ulja su na sobnoj temperaturi u tekućem obliku.

Najčešće nezasićene masne kiseline su:

  • Oleinska kiselina – mononezasićena masna kiselina, te je najrasprostranjenija masna kiselina u prirodi. Najviše je ima u maslinovom ulju (oko 60-70%), a prisutna je u orahovom i bademovom ulju, zatim u repičinom ulju, sezamovom ulju, kakao maslacu, a u manjoj mjeri u palminom ulju i sojinom ulju.Konzumacija ekstra djevičanskog maslinovog ulja, bogatog oleinskom kiselinom, djeluje blagotvorno na ljudsko zdravlje jer snižava razinu LDL kolesterola (loš kolesterol), a podiže razinu HDL kolesterola (dobar kolesterol), te sprečava rizik od kardiovaskularnih i drugih bolesti. Djeluje antioksidansno, imunostimulirajuće, protuupalno, hidratizirajuće, dobar je emulgator te se široko koristi u kozmetičkoj industriji pri izradi niza kozmetičkih preparata.
  • Palmitoleinska kiselina – mononezasićena masna kiselina, čest sastojak glicerida – ljudskog masnog tkiva, prisutna je u svim tkivima, a u većim koncentracijama nalazi se u jetri. Palmitoleinsku kiselinu nalazimo u nizu životinjskih ulja, biljnim uljima i uljima morskih sisavaca. Tek je u skorije vrijeme palmitoleinska kiselina prepoznata kao nešto više od građevnih blokova membranskih fosfolipida a novija istraživanja ukazuju na činjenicu da mogu igrati zaštitnu ulogu u nizu kardiometaboličkih funkcija.
  • Linolenska kiselinaα-linolenska kiselina je polinezasićena masna kiselina iz skupine omega-3 esencijalnih masnih kiselina. Ljudi ne mogu sintetizirati ovu masnu kiselinu te je moraju unositi putem hrane. Nalazi se u biljnim uljima kao što su laneno ulje, maslinovo ulje, konopljino ulje, uljima repice, soje i oraha. Glavni izvor ove masne kiseline u ljudskoj prehrani su sojino i repičino ulje. α-linolenska kiselina je važna strukturalna komponenta staničnih membrana, te prilikom ugradnje u fosfolipide djeluje na  fluidnost, fleksibilnost, propusnost i aktivnost enzima na staničnu membranu.
  • Linolna kiselina – polinezasićena masna kiselina te ju nalazimo u biljkama koje su glavni izvor ove masne kiseline. Ljudi ovu masnu kiselinu ne mogu sintetizirati te je moraju unositi putem hrane. Linolna kiselina je važna radi biosinteze arahidonske kiseline pa stoga i dijela prostaglandina. Nalazi se i u lipidima stanične membrane. Deficit linolne kiseline u ishrani može uzrokovati suhu kosu i slabo zarastanje rana, no pri normalnoj prehrani gotovo je nemoguće izazvati njen nedostatak. Nalazi se u biljnim uljima oraha, kikirikija, maka, suncokreta, grožđanih sjemenki, kukuruza, sezama i soje.

 

ESENCIJALNE MASNE KISELINE

Esencijalne masne kiseline vrlo su važne za naš organizam, stoga im i naziv esencijalne, no ljudsko tijelo nije u mogućnosti sintetizirati sve masne kiseline koje su mu neophodne za rast i život, pa je neke masne kiseline potrebno je unositi u organizam putem hrane. To su arahidonska, linolna i linoleinska masna kiselina, a nalaze se u hrani biljnog porijekla točnije u biljnim uljima. Pomažu u pravilnom radu stanica i organa, u stvaranju spojeva sličnih hormonima koji upravljaju određenim životnim funkcijama kao što su krvni tlak, zgrušavanje krvi, razini masnoće u krvi, imuniteta te kao upalni odgovor u slučajevima infekcije. Esencijalne masne kiseline su višestruko nezasićene masne kiseline, a od njih se u organizmu stvaraju ω-6 i ω-3 masne kiseline. Esencijalne masne kiseline igraju važnu ulogu u ljudskom organizmu i to:

  • temeljne su komponente bioloških membrana
  • neophodne su za pravilan razvoj i funkcioniranje živčanog sustava
  • uključene su u prijenos membranskih signala
  • sudjeluju u regulaciji gena koji kodiraju lipolitičke i lipogene enzime; jaki su induktori oksidacija masnih kiselina, kao i inhibitori njihove sinteze
  • preteča su signalnih molekula s autokrinim i parakrinim djelovanjem, te djeluju kao posrednici u mnogim staničnim procesima
  • prisutni su u sfingolipidima stratum corneum kože, a bitni su za formiranje zaštitne barijere protiv gubitka vode iz kože
  • imaju ključnu ulogu u prevenciji mnogih bolesti posebice kardiovaskularnih jer djeluju kao antihipertenzivi, antitrombotici i za snižavanje triglicerida

Esencijalne masne kiseline nalazimo u biljnim uljima šafranike, suncokreta, soje, kukuruza, sjemenki pamuka, kikirikija, uljane repice i lana itd.

 

OMEGA–6 I OMEGA–3 KLASIFIKACIJA

Ljudski organizam ih ne može sintetizirati te ih je potrebno u organizam unositi putem hrane. Neophodne su dvije takve masne kiseline, a to su omega-6 (linolna) i omega-3 (alfa-linolenska) nezasićena masna kiselina. Kod omega-6 masne kiseline prva dvostruka veza  nalazi se na šestom ugljikovom atomu, a kod omega-3 masne kiseline dvostruka veza nalazi se na trećem ugljikovom atomu, pa odatle dolazi i nomenklatura ovih dviju nezasićenih masnih kiselina.

 

SABINA FUREŠ, aromaterapeut

 

 

LITERATURA:

  1. Price, L., „Carrier Oils for Aromatherapy & Massage“(3rd edition), England, 1999.
  2. Battaglia, S., „The Complete Guide to Aromatherapy“, Perfect Potion, Zillmere, Queensland, Australia, 2004.
  3. Obranović, M., „Hladno prešana ulja“, Planetopija, Zagreb, 2015.
  4. Akoh C.C. and Min D.B. “Food lipids: chemistry, nutrition, and biotechnology” 3th ed. 2008
  5. Chow Ching K. “Fatty acids in foods and their health implication” 3th ed. 2008
error: Content is protected !!