ULJE NOĆURKA

TAMJAN
November 5, 2017
PALO SANTO
December 5, 2017

Noćurak biljno ulje njeguje suhu, ljuskavu i zrelu kožu, pomaže kod ispucale kože, ubrzava zarastanje rana, pomaže kod psorijaze i neurodermitisa. Ulje noćurka koristili su Indijanci u Sjevernoj Americi za liječenje čireva i ublažavanje lakših ozljeda.

Oenothera biennis

 

BOTANIKA

Najčešće korišten naziv za ovu biljku je noćurak ili noćna zvijezda. Porodica: Onagraceae. Dvogodišnja je biljka, a korijen je duguljast, vlaknast, žućkast izvana i bijel iznutra. U prvoj godini nastaju nitasti listovi koji se ravno prostiru po tlu. U drugoj godini između već postojećih listova, nastaju više ili manje dlakave stabljike i rastu do visine 100-120 cm. Listovi su dužine oko 12 cm, širine 3 cm ili širi, šiljasti na skoro cjelokupnim rubovima prekrivenim tankim dlačicama. Cvjetovi su raspoređeni duž stabljike na pomoćnim ograncima oblika završnog šiljka, često sa lišćem u podnožju. U lipnju najprije cvatu najgornji cvjetovi. Stabljika stalno raste pa se javlja konstantan slijed novih cvjetova  sve do kasne jeseni. Cvjetovi su fine žute boje, veliki i delikatnog mirisa, a otvaraju se najčešće između 18 i 19 sati navečer, te im odatle ime „noćurak“. Sjemenke su 1,5 mm duge, tamno sive do crne boje sa nepravilnim oštrim rubovima. Porijeklom je iz Južne Amerike, no danas je rasprostranjen po gotovo čitavoj Europi i dijelovima Azije. Ulje noćurka prozvodi se iz sjemenki biljke Oenotherra biennis.

 

KARAKTERISTIKE ULJA

Sjeme sadrži do 25% ulja bogatog nezasićenim masnim kiselinama, te je stoga više reaktivano i manje stabilno od većine ostalih ulja. Žute  je boje i oksidira pri izlaganju svjetlosti i zraku, a taj proces se ubrzava u prisutnosti teških metala. GLA ima vrlo krhku vezu i može se brzo i lako uništiti svjetlom, toplinom, vlagom i kisikom u zraku. Iz tog razloga treba što je više moguće izuzeti zrak i ulje pohraniti na hladnom i mračnom mjestu.

  

NAČIN EKSTRAKCIJE

Istiskivanjem ulja iz sjemenki.

 

KEMIJSKI SASTAV

Sjemenke noćurka bogate su masnim kiselinama (14-20%), i to:

  • palmitinska kiselina – 7-10%
  • stearinska kiselina – 1,5 – 3,5 %
  • oleinska kiselina – 6-11%
  • cis-linoleična kiselina – 65-80%
  • cis-γ-linolenska kiselina – 8-16%

 

TRADICIONALNA UPOTREBA

Indijanci Sjeverne Amerike spravljali su uvarak od sjemena koje se koristio za zarastanje rana. Također se koristilo lišće i korijenje. U povijesti Europe ulje noćurka je rijetko korišteno u ljekovite svrhe, no biljku je opisao engleski herbalist John Parkinson 1629. godine. Sjeme noćurka ja vrlo cijenjeno u narodnoj medicini zbog njihova ulja koje je bogato esencijalnim masnim kiselinama. Ulje se koristi za tretiranje neurodermatitisa, premenstrualnog sindroma i kao dodatak prehrani.

 

TERAPEUTSKO DJELOVANJE – UNUTARNJA UPOTREBA

Poznato je da gama linoleična kiselina (GLA) snižava kolesterol (Bartram 1996) i stoga je iznimno korisno u prevenciji bolesti srca. Linoleinska i gama linolenska kiselina klasificirane su kao “esencijalne masne kiseline” – materijali poput vitamina koji su vitalni za funkciju stanica i tjelesnih funkcija, ali koje tijelo ne može proizvesti samo (WHO 1990). Ulje noćurka je korisno u liječenju degenerativnih bolesti, smanjuje krvni tlak, inhibira trombozu, kontrolira artritis, liječi atopični akcem (Lowel 1981), smanjuje hiperaktivnost kod djece i pomaže pri liječenju alkoholizma (zaokrenuti proces degeneracije jetre), PMT (premenstrualna tenziju) (Horrobin 1983) i shizofreniju (Barber 1988, Horrobin 1990, Li Wan Po 1991). Udruga za shizofreniju preporučuje svakodnevnu konzumaciju ulja noćurka, vitamina B3, B6 i C, i cinka. Dijabetičari ga koriste kako bi smanjili potrebu za inzulinom; istraživanja su pokazala da ulje noćurka ima znatno poboljšanu osjetilnu funkciju kod dijabetesa (Bartram 1996). Tretman uljem noćurka kod atopičnog ekcema ubija stanice tumora koje su povezane s izrazitim nakupljanjem i generiranjem slobodnih radikala (Ramesh, 1992). Ulje se preporuča za predmenstrualni sindrom, no postoje kontradiktorni dokazi (Collins i dr. 1993).

 

TERAPEUTSKO DJELOVANJE – VANJSKA UPOTREBA

  • korisno kod suhe i perutave kože
  • stanja vlasišta s prhuti
  • pogodno djeluje kod psorijaze (Ferrando 1986)
  • korisno kod ekcema (Kerscher & Korting 1992)
  • ubrzava zacjeljivanje rana

  

UPOTREBA U KOZMETICI

Ulje se može koristiti u pripravcima protiv bora u postotku od 20%. Kada se triaglicerol razgradi, tijelo koristi GLA u reparaciji i održavanju kožnog tkiva.

 

Aktivnost na funkciju epidermalne barijere

Emolijensi (ovlaživači) su uglavnom masti i ulja, koji koži daju vlažnost, glatkoću i elastičnost. Potiču obnovu kože, utječu na njenu propusnost poboljšavajući njenu funkciju barijere. Stearinska, linoleična, oleinska, linolenska i laurinska kiselina su spojevi koji se koriste u kozmetici i dermofarmaciji za pospješivanje ovlaživanja kože. (Kraft, JN & Lynde CW, 2005).

Nedostatak polinezasićenih kiselina rezultira nizom nepravilnosti u strukturi epiderme što uglavnom dovodi do pogoršanja njene funkcije barijere. To uzrokuje povećanje u propusnosti i to evaporacija vode iz kože (suhoća) i ulazak tvari koje prolaze kroz kožu (povećan je rizik iritacije kože).

Slabija funkcija kožne barijere uzrokovana je promjenama u strukturi stratum corneum lipida. Te promjene neizbježno rezultiraju odstupanjem u fizikalno-kemijskim svojstvima  međustaničnog povezivanja.

Biljna ulja bogat su izvor polinezasićenih masnih kiselina n-6 skupine. Ulje noćurka (Oenothera biennis), sadrži više od 10% γ-linolenske kiseline (GLA), jedno je od najviše upotrebljavanih ulja u industriji (Arct, J. & Pytkowska, K., 2000).

Gehring W. i sur. (1999) proveo je istraživanje s ciljem utvrđivanja utjecaja na funkciju barijere kod atopičnog dermatitisa, primjenjujući ulje noćurka u amfifilnoj (hidrofilna i lipofilna svojstva) i stabilnoj vodeno-uljnoj emulziji. Istraživanje je provedeno na dvije grupe po 20 ispitanika s atopičnim dermatitisom i to 4 tjedna primjene emulzije, i 1 tjedan bez tretmana. Dokazano je da ulje noćurka (vodeno-uljna emulzija) ima stabilizirajuće djelovanje na kožu (na stratum corneum funkciju barijere kože). Ulje noćurka je visoko preporučljivo za izradu kozmetičkih proizvoda zbog svojstava ovlaživanja kože.

 

Aktivnost na metabolizam vlasi

Esencijalne masne kiseline djeluju i na metabolizam vlasi. Nedostatak esencijalnih masnih kiselina dovodi do različitih stanja na koži kao što je dermatitis skalpa, alopecija i depigmentacija vlasi. Navedeni se simptomi mogu ublažiti i ukloniti lokalnom primjenom ulja koja su bogata linolenskim kiselinama. Skolnik, P. i sur. (1977), proveo je istraživanje  na 19-godišnjem muškarcu, koji je provodio režim bezmasnih intravenoznih hiperalimentacijskih tekućina u trajanju 4 mjeseca. Za vrijeme ispitivanja, kod ispitanika se pojavio nedostatak masnih kiselina, koji je nestao nakon 21-dnevog tretmana koji se sastojao iz lokalne primjene (na vlasištu) ulja bogatog linoleičnom kiselinom. Ulje noćurka pogodno je za pripravu kozmetike koja tretira gubitak kose.

 

PREPORUČENA DOZA

Preporučena doza u izradi kozmetičkih preparata je od 0,5 – 5,0 %.

 

UPOTREBA U KULINARSTVU

Do 19. stoljeća konzumirali su se ukiseljeni korijeni kao aperitiv u Njemačkoj. Svi dijelovi biljke su jestivi, mladi korijeni noćurka su se kuhali i jeli hladni ili topli.

 

MJERE OPREZA

Ulja bogata GLA jedinicama mogu djelovati kao građevni blokovi za snažne hormon-like tvari koje imaju dalekosežne učinke na sve organe i procese, pa se ne preporučuje oralni unos ulja za duži period (Mindell 1991). Postoji nekoliko izvještaja o neželjenim nuspojavama (glavobolja, mučnina, blaga dijareja) kod uzimanja dodataka GLA (Briggs 1986, Horrobin 1990). Chevallier (1996) upozorava na štetnost konzumacije ulja noćurka kod epilepsije. Ulje boražine (Borago officinalis) koristi se kao sredstvo za patvorenje ulja noćurka kako bi mu se povećao sadržaj GLA.

 

SABINA FUREŠ, aromaterapeut

 

 

LITERATURA:

  1. Price, L., „Carrier Oils for Aromatherapy & Massage“(3rd edition), England, 1999.
  2. Battaglia, S., „The Complete Guide to Aromatherapy“, Perfect Potion, Zillmere, Queensland, Australia, 2004.
  3. Bartram T., „Encyclopedia of herbal medicine“, Grace, Christchurch, 1998.
  4. Khan, I.Abourashed, E.A., „Leung’s Encyclopedia of common natural ingredients used in food, drugs, and cosmetics“, John Wiley & Sons, Inc., Hoboken, New Jersey, 2010.
error: Content is protected !!