ULJE BORAŽINE

PALO SANTO
December 5, 2017
CIMET LIST
December 15, 2017

Za boražinu se vjerovalo djeluje diuretski i kao emolijens. Biljka se upotrebljava u Francuskoj kod povišene temperature i za probleme s plućima. Potiče aktivnost bubrega, a koristi se i kod febrilnog respiratornog katara.

Borago officinalis

 

BOTANIKA

Ova biljka pripada obitelji Boraginaceae. Poznata je pod imenom boražina  (boreč). To je jednogodišnja zeljasta biljka, uspravne, razgranate stabljike prekrivene grubim bjelkastim dlačicama, visine oko 80 cm. Listovi su naizmjenični, jajolikog oblika prekriveni dlačicama, zeleni s gornje strane a bjelkasti na naličju, dužine 3 – 10 cm. Cvjetovi su plavi (ponekad roza i bijele boje) sa 5 latica i bijelog središnjeg prstena, zvjezdolikog oblika. Cvatu 40-tak dana od lipnja do početka jeseni. Ova biljka je izvorno autohtona na mediteranskom području, a danas je rasprostranjena diljem Europe i SAD-a.

 

NAČIN EKSTRAKCIJE ULJA

Hladnim tiještenjem sjemenki biljke

 

KEMIJSKI SASTAV

Gama-linolenska kiselina (GLA) esencijalna masna kiselina identificirana je kao triacilglicerolna komponenta u ulju boražine. Nivo GLA iznosi od 16% – 23% i ovo ulje je nejbogatiji izvor navedene masne kiseline (primjerice, ulje noćurka sadrži manje, oko 9 % GLA).

Masne kiseline u sastavu ulja boražine:

  • gama-linolenska kiselina – 20,1%
  • linolna kiselina – 38,8%
  • oleinska kiselina – 17,9%
  • palmitinska kiselina – 10%
  • stearinska kiselina – 3,6%

Treba imati na umu da je GLA vrlo krhke strukture i može se brzo uništiti svjetlom, toplinom, vlagom i kisikom iz zraka. Iz tog razloga ulje treba čuvati na hladnom tamnom mjestu. Obzirom da je ulje boražine jeftinije, zna se koristiti za patvorenje ulja noćurka kako bi mu se povećao sadržaj GLA.

 

TRADICIONALNA UPOTREBA

Za boražinu se vjerovalo djeluje diuretski i kao emolijens. Biljka se upotrebljava u Francuskoj kod povišene temperature i za probleme s plućima. Potiče aktivnost bubrega, a koristi se i kod febrilnog respiratornog katara. Cvjetovi i/ili cvjetni vrhovi boražine korišteni su u čajevima kao diuretik, sudorifik i emolijens (Leung & Foster 1996). Tradicionalno, vjerovalo se da lišće i sjeme boražine mogu pomoći u poticanju izlučivanja mlijeka kod dojilja. Površinski se koristilo kao oblog koji se stavljao na oteknuća (Grieve 1998). Postoje zapisi o njegovoj upotrebi kod protuupalnog djelovanja u srednjem vijeku. No od svih vrlina boražine često se spominje i njegova sposobnost da uveseljava melanholičare, pesimiste i općenito podiže dobro raspoloženje.

 

TERAPEUTSKO DJELOVANJE – UNUTARNJA UPOTREBA

Ulje boražine kao dobar izvor GLA dostupan je u kapsulama koje se uzimaju 2-4 puta dnevno tijekom dva mjeseca. Kod preventive preporučljivo je uzimati ulje boražine dva puta godišnje, a nakon 60-te godine preporuka je da osoba dnevno uzme po jednu kapsulu dnevno, budući da se normalna sinteza GLA može smanjiti (Leung i Foster 1996). Kod osoba koje se oporavljaju od bolesti  i kod djece, sadržaj kapsule se otvara i miješa sa hranom.  Ulje boražine može se koristiti u kombinaciji sa uljem noćurka kako bi se smanjile razine kolesterola u krvi (Bartram 1995).

 

TERAPEUTSKO DJELOVANJE –VANJSKA UPOTREBA

  • sastojci masnih kiselina u ulju boražine pomažu kod otklanjanja bora (Bartram 1995), pa se u redovnu njegu lica može ubaciti i kapsula ulja boražine (koncentracija 4-8%)
  • koristi se kod dermatitisa, ekcema, psorijaze, reumatoidnog artritisa

 

UPOTREBA U KOZMETICI

Zbog visokog sadržaja GLA (mnogo veći od noćurka) preporuča se njegova upotreba  za uspostavljanje ravnoteže i održavanje normalne funkcije kože. Ekstrakt boražine koristi se u proizvodima za njegu kože.

 

Antimikrobna aktivnost

Antimikrobna aktivnost ulja boražine pojačava se dodatkom ulja suncokreta koje također ima antimikrobnu aktivnost. Istraživanje koje su proveli Dilika F i sur. (2000). pokazalo je da linoleinska kiselina inhibira rast gram-pozitivnih bakterija: Bacillus cereus, B.pumilus, B.subtilis, Micrococcus kristinae, i Staphylococcus aureus. Oleinska kiselina pokazala je djelovanje na bakterije M.kristinae, S.aureus i Enterobacter cloacae. Uočeno je sinergističko djelovanje obje kiseline na S. aureus i M. kristinae.

 

Antioksidativna aktivnost

Antioksidativna aktivnost ulja boražine povećava se dodatkom ulja suncokreta koji također djeluje antioksidativno, što je posljedično zbog njegovog sadržaja vitamina E. Antioksidativna sposobnost vitamina E nastaje zahvaljujući njegovom antioksidativnom i antiradikalnom djelovanju.

  • antioksidativno djelovanje: smanjenje stvaranja lipoperoksida u koži – stanična membrana bogata je visoko nezasićenim fosfolipidima, a njihovom oksidacijom uslijed djelovanja endogenih i egzogenih čimbenika, stvaraju se lipoperoksidi koji destabiliziraju staničnu membranu i uzrokuju starenje kože
  • antiradikalno djelovanje: štiti stanice od slobodnih radikala koje otpuštaju lipoperoksidi uzročnici starenja kože

Značajna je apsorpcija vitamina E putem topikalne primjene. Velika količina vitamina E nalazi se na  najvišem, vanjskom sloju epiderme (stratum corneum) kao i u dubljim slojevima kože. Dokazano je da se vitamin E direktno apsorbira u korijen kose (Idson B. 1993). Ulje boražine se preporučuje pri izradi kozmetičkih proizvoda koji djeluju zaštitno na cjelovitost kože  i kose od oksidativnog djelovanja.

 

PREPORUČENA DOZA

Preporučena doza u izradi kozmetičkih preparata je od 0,5 – 5,0 %.

 

UPOTREBA U KULINARSTVU

U nekim zemljama svježi cvjetovi boražine koriste se kao dodatak preljevima za salatu, a mogu se osušiti i koristiti za čaj. Svježi cvjetovi se dodaju i u hladne napitke. Okusom podsjećaju na okus krastavca, a kandirani cvjetovi koriste se za dekoraciju slastica. Korijen boražine koristi se za dodavanje okusa vinu, a mladi listovi mogu se ukiseliti i koristiti kao dodatak salatama.

 

MJERE OPREZA

Koliko je poznato, ulje boražine nema kontraindikacije. Vodi se kao netoksično ulje, ne nadražuje kožu i oči (Roche 1990).  Zbog prisutnosti alkaloida pirolizidina potreban je oprez u korištenju pripravaka od listova i cvjetova boražine, trebaju ga izbjegavati trudnice i dojilje i jetreni bolesnici.

 

SABINA FUREŠ, aromaterapeut

 

LITERATURA:

  1. Price, L., „Carrier Oils for Aromatherapy & Massage“(3rd edition), England, 1999.
  2. Battaglia, S., „The Complete Guide to Aromatherapy“, Perfect Potion, Zillmere, Queensland, Australia, 2004.
  3. Bartram T., „Encyclopedia of herbal medicine“, Grace, Christchurch, 1998.
  4. Khan, I.Abourashed, E.A., „Leung’s Encyclopedia of common natural ingredients used in food, drugs, and cosmetics“, John Wiley & Sons, Inc., Hoboken, New Jersey, 2010.
error: Content is protected !!