HIDROLATI

Cvjetne vodice

 

Hidrolat je nusprodukt destilacije. Procesom destilacije biljnog materijala dobiva se esencijalno ulje i hidrolat. Esencijalna ulja se slabo tope u vodi pa ona „plivaju“ iznad sloja vode. Stoga se esencijalno ulje odvaja te ostaje hidrolat koji u sebi sadrži neke ljekovite tvari biljke i neke dijelove esencijalnog ulja. U njemu se nalaze oni dijelovi esencijalnog ulja koji su topivi u vodi, a puno manje oni koji su topivi u mastima. Hidrolati su sastavni dio aromaterapije. Nemaju tako jaka svojstva kao esencijalna ulja, no njihovo djelovanje i praktična upotreba nisu zanemarivi. Na jedan suptilan način podržavaju aromaterapiju pa se koriste „tamo“ gdje snaga esencijalnih ulja može izazvati iritacije ili nuspojave. Smatraju se „homeopatskim“ dijelom aromaterapije samo iz razloga da se naglasi njihova suptilna snaga i djelovanje. Ne štetni su, a mogu se uzimati i oralno, no potrebno je istaknuti nekoliko stvari.

Hidrolati su podložni kvarenju i potrebno ih je kupovati od proizvođača koji garantiraju njihovu čistoću, posebno mikrobiološku. Također je potrebno znati da li u hidrolatu ima konzervansa jer neki konzervansi čine hidrolat neprimjerenim za oralnu upotrebu te mogu izazvati mučninu ili glavobolju. Važno je poznavati i njihovu snagu, što podrazumijeva količinu hidrolata koja je dobivena iz jednog kilograma biljke. Dobrim omjerom hidrolata se smatra onaj kada je iz kilograma biljke dobiveno od 0,5 do 3 – 4 l hidrolata.

Mikrobiološka ispravnost se postiže postupkom sterilne filtracije, koja se provodi sa filterima koji imaju pore veličine 200 nm. To je vrlo siguran način uklanjanja mirkoorganizama i eventualno njihovih spora, jer one ne mogu proći taj filter. Ukoliko to nije učinjeno, hidrolat je podložan „kvarenju“ i mikrobiološkoj kontaminaciji. Postaje mutan i razvija talog. Potrebno ga je čuvati na tamnom i hladnom mjestu, prosječne temperature 15 stupnjeva. Jednom kada se otvori preporuča se čuvanje u hladnjaku. Na taj način se bitno može produžiti vrijeme njihove upotrebe.

Konzervansi koji se mogu  dodati u hidrolat su: parabeni, etanol i benzil alkohol. Parabeni su zabranjeni u prirodnoj kozmetici i proizvodi se ne preporučaju djeci posebno ne mlađoj od dvije godine. Etanol bitno umanjuje terapeutska / ljekovita svojstva hidrolata. Benzil alkohol je najčešći konzervans, najmanje umanjuje ljekovita svojstva hidrolata i koristi se isključivo za kozmetičke svrhe. Stoga se u aromaterapiji isključivo koriste čisti hidrolati, provjerene kvalitete i čistoće. U tom smislu, oni postaju i jesu djelotvoran  dio aromakozmetike i kliničke aromaterapije. Putem  LOT-a (broj evidencije proizvoda i kvalitete) mogu se saznati informacije kvalitete hidrolata kao što je: boja i gustoća, indeks loma, ph vrijednost, relativna gustoća i mikrobiološka čistoća. Gotov proizvod (hidrolat) na etiketi mora imati latinski naziv biljke, porodicu, kemijski sastav, LOT broj, mjesto proizvodnje i opće uputstvo s mjerama opreza.

 

KOZMETIČKA PRIMJENA HIDROLATA

Hidrolat je neizostavan dio aromakozmetike. Može se koristiti sam  kao „tonik“ za čišćenje ili hidratiziranje kože lica i to u obliku kompresa ili putem vatice/blazinice. Također se može koristiti za hidratiziranje krema ili u izradi losiona ili mlijeka za tijelo. Najčešće se koriste  hidrolati sa antiseptičkim, regenerativnim, cikatrizantnim i adstrigentnim svojstvima. Najpopularniji hidrolati  koji se koriste u kozmetičke svrhe su od ruže, nerolija, rimske kamilice, lavande, smilja i bušina.

HIDROLAT RIMSKE KAMILICE (Chamaemelum nobile) – koristi se za njegu zrele i umorne kože. Ima regenerativno i protuupalno djelovanje. Naravno i njega zrele kože nije izostavljena, pa se tako preporuča kod rozacee, akni, crvenila, opekotina od sunca, te kao tonik. U obliku kompresa koristi se kod konjuktivitsa.

HIDROLAT BUŠINA (Cistus ladaniferus) – zbog cikatrizirajućeg (zacjeljuje rane i ožiljke) i adstrigentnog djelovanja koristi se za čišćenje rana, njegu ožiljaka i u obliku kompresa protiv hematoma. Ima snažno djelovanje protiv bora u obliku kompresa, te u maskama i losionima. Potiče mikrocirkulaciju, pojačava elasticitet stanica, te uz pravilne vježbe lica i masaže, bitno umanjuje bore. Djeluje na principu mikrocirkulacije, odnosno „napuhivanja“ stanica i time zaglađuje sitne bore.

HIDROLAT NEROLI (Citrus aurantium var. amara flos) – posebno dobro djeluje na tretman problematične, osjetljive i masne kože zbog svog snažnog adstrigentnog djelovanja.  Treba izbjegavati primjenu na vrlo suhoj koži ili koristiti u razrjeđenju 20% u kombinaciji s lavandom, ružom i geranijem.

HIDROLAT SMILJA (Helichrysum italicum) – koliko je vrijedno esencijalno ulje toliko je vrijedan i hidrolat u kozmetičkoj primjeni. Koristi se za zrelu i osjetljivu kožu. Potiče čišćenje lica na način da potiče mikrocirkulaciju. Koža postaje svježa i elastična, poprima sjaj koji je odraz njene ljepote i njege.

HIDROLAT LAVANDE (Lavandula angustifolia) – je među naomiljenijim hidrolatima zbog svog mirisa, smirujućeg i regenerativnog djelovanja na oštećenu  i osjetljivu kožu. Možemo ga koristiti u maskama za hidratizaciju kože, kao tonik za skidanje make-up-a, ili za smirivanje kože. Ima jako regenerativno i cikatrizantno djelovanje.

HIDROLAT RUŽE (Rosa damascena) – preporuča se za sve tipove kože, vlaži kožu i koristi se u anti-ageing tretmanima. Regenerira, cikatrizira, pouzdan je adstrigent i dekongestant. Nije zanemarivo ni njegovo protuupalno djelovanje.

 

MEDICINSKA PRIMJENA HIDROLATA

HIDROLAT RIMSKE KAMILICE  (Chamaemelum nobile) – smatra se jednim od prvih izbora za njegu dojenčadi i male djece u kupkama ili putem kompresa za lakše uspavljivanje. U literaturama postoji uputa mazanja desni kod male djece, kada rastu zubići ili premazivanje „pomagala“ koja djeca grizu prilikom njihovog rasta. Majke mogu premazivati popucale bradavice ili ranu od epiziotomije. Korisna je kod rosacee i opekotina.

HIDROLAT BUŠINA (Cistus ladaniferus) – ima antiseptičko, cikatrizantno, adstrigentno i protuupalno djelovanje. Pogodan je za uklanjanje hematoma. Oralnim putem se koristi kod virusnih i autoimunih bolesti.

HIDROLAT NEROLI (Citrus aurantium var.amara flos) – snažan je element kod smanjenja stresa i opuštanja jer djeluje poput sedativa, a ne izazva pospanost. Ovo je izbor kod histerične i hiperaktivne djece ali  i kod odraslih. Pogodan je kao podrška u tretmanima odvikavanja od nekih ovisnosti (prekomjerno jedenje, nikotin) te kod problema s impotencijom ili frigidnošću.

HIDROLAT SMILJA (Helichrysum italicum) – posjeduje snažno djelovanje protiv modrica i hematoma. Jako je dobar kod sportaša ili teških fizičkih napora zbog svog protuupalnog i blagog analgetskog djelovanja. U kombinaciji sa esencijalnim uljem smilja, kroz duži period korištenja pomaže kod smanjenja ožiljaka, te kod rana koje teško zacjeljuju. Može se koristiti kod opekotina nastalih uslijed zračenja kod malignih bolesti.

HIDROLAT LAVANDE (Lavandula angustifolia) – posjeduje jaka analgetička, protuupalna, antiseptička, adstigentna i umirujuća svojstva. Omiljen je kod njege rana, opekotina, ožiljaka, ojedina, ugriza insekata, pa čak i nekih alergijskih reakcija. posebno djeluje u obliku kompresa u tretiranju nesanice i tjeskobe. Bez problema ga mogu koristiti mala djeca.

HIDROLAT RUŽE (Rosa damascena) – pogodan je za njegu upaljenih dojki i spolovila nakon poroda za vrijeme lohija. Umiruje ginekološke i urološke infekcije. Također blagotvorno djeluje kod menstrualnih tegoba u obliku kompresa ili ukoliko se uzima oralno. Umiruje strahove, histeriju, tjeskobu i stres.

 

INFO

  • Dyer J. i sur. (2008.) proveli su istraživanje o utjecaju učinka hidrolata na navale vrućine koje se pojavljuju kod žena koje se liječe od raka dojke. Ispitanice su koristile mješavinu hidrolata nerolija (Citrus aurantium var. amara flos) i paprene metvice (Mentha x piperita) u obliku spreja, kojeg su po potrebi raspršivale po licu, vratu rukama i prsnom košu. Rezultati istraživanja pokazali su učinkovitost pri smanjenju navala vrućina kod dijela ispitanica, dok dio ispitanica nisu koristile pripravak radi mirisa koji im nakon kemoterapije nije pasao.
  • Sanja Dobrić (2016.) u svom radu provela je istraživanje o antimikrobnom djelovanju hidrolata kod legioneloze (Legionella pneumophila). Rezultati istraživanja pokazali su da je pmeumophila osjetljiva na hidrolate smilja (Helichrysum italicum), ružmarina (Rosmarinus officnalis) i lavandina (Lavandula hybrida), pa je time i dokazano njihovo antimikrobno djelovanje. Navedeni hidrolati  imaju veliki potencijal primjene u kontroli i suzbijanju legioneloze.

 

 

ZRINKA JEZDIĆ, Dipl. med. techn. clin. aromath.

error: Content is protected !!