BADEMOVO ULJE

(Prunus amygdalus var. dulcis)

 

BILJNO ULJE

Biljna ulja u aromaterapiji nazivamo bazna ulja ili nosiva ulja. Često se implicira na činjenicu da biljna ulja imaju vrlo malu vrijednost i da jednostavno služe kao nosioci esencijalnih ulja što nije točno. Ona imaju mnoge prednosti u kliničkoj primjeni aromaterapije i njezi kože. Sva biljna ulja definiraju se kao lipidi, a uglavnom se sastoje od masnih kiselina koje se sastoje od dva dijela, jedan dio su masnoće i drugi su kiseline, a zajedno čine masne kiseline. Masne kiseline glavni su gradbeni blokovi masnoća u ljudskom organizmu i hrani, te su važni izvori energije za tijelo. Oni su također glavne strukturne komponente membrana koje okružuju subcelularne organele, te su stoga važne za izgradnju i održavanje zdravih stanica.

Bademovo drvo izvorno raste na Bliskom Istoku, a danas se uzgaja u toplim klimama mediteranskih zemalja i Kalifornije. Ovo drvo se uzgaja već tisućama godina. Bademe su cijenili Grci koji su ga proširili južnom Europom. Stabla badema uzgajana su u Italiji stotinama godina prije nego što su se proširila u Francusku u 8. stoljeću, i u Britaniju 800 godina kasnije. Riječ Amygdalis dolazi iz grčkog jezika – amugdale, i latniskog amygdala za naziv biljke. Rimljani su bademe nazivali nuces graecae – grčki orasi. Dulcis lat. znači slatko, a sativa znači uzgojen, a prunus – šljiva.

 

KARAKTERISTIKE ULJA

Ulje slatkog badema jedno je od najčešće korištenih biljnih baznih ulja. Blijedo žute je boje, lagano viskozno i masno. Slična svojstva i sličan kemijski sastav imaju ulja koštica breskve (Prunus persica), ulje sjemenki marelice (Prunus armeniaca) i ulje lješnjaka (Corylus avellana). Prednost navedenih ulja pred drugim baznim uljima je u njihovoj otpornosti na užegnuće.  Miris je nježan, slatkast, a  okus ima  po marcipanu. Sadrži vitamine: B1, B2, B6, E.

 

METODA EKSTRAKCIJE

Najbolje je ulje dobiveno hladnim tiještenjem plodova, koji mogu sadržavati do 50%  ulja, koji se zatim postupkom filtritanja bistre. Nakon hladnog prešanja, zrna  i dalje sadrže dovoljno ulja za ekstrakciju pomoću otapala, a većina raspoloživog bademovog ulja na tržištu najčešće dolazi od ekstrakcije otapalima. Takvo ulje ima nižu cijenu i češće je u upotrebi.

 

TRADICIONALNA UPOTREBA

Badem je važna namirnica i sastavni dio mediteranske prehrane. Visoka energetska vrijednost i niski sadržaj šećera čine ga primjerenom namirnicom kod ishrane osoba s dijabetesom. Plod badema koristi se za pripremu kolača, juha, povrća i umaka. Glavni su sastojak raznih slastica, bombona i marcipana. Badem (slatki) tradicionalno se koristi za izradu raznih pripravaka, ulja, sirupa, mlijeka, peciva, kolača i pića te za farmaceutske i kozmetičke pripravke. Koriste se i kod liječenja raznih stanja kože u obliku hranjivih revitalizirajućih maski za lice. Bademovo mlijeko koristilo se kao nutricionistički dodatak kod pacijenata s anemijom, djece u razvoju i trudnica upravo zbog svoje nutritivne vrijednosti. Koristi se za liječenje površinskih opeklina, dermatoze i suhe kože. Ima i laksativna svojstva, a može se koristiti i za omekšavanje akumulacije cerumena u ušima. Bademi su se koristili u kulinarstvu u Engleskoj za vrijeme kraljice Elizabete. Plod i ulje badema u narodu su se koristili kao lijek protiv karcinoma mjehura, dojke, usta, slezene i maternice (Leung & Foster 1996 st.24). Grieve (1998) navodi da je prešano ulje korisno kod bronhijalne bolesti, nadražujućeg kašlja, promuklosti, bolova u bubrezima itd. Ulje slatkog badema koristilo se za ublažavanje bolova, kod pleuritisa i kolika. Njeguje kožu ruku i lica.

 

TERAPEUTSKO DJELOVANJE – UNUTARNJA UPOTREBA

Bademovo ulje se koristi u preparatima za laksativ, i učinkovit je kod smanjenja razine kolesterola u krvi (Leung & Foster 1996 st. 23). Upotrebljava se i za uljne otopine za injekcije (Evans 1996).

 

TERAPEUTSKO DJELOVANJE – VANJSKA UPOTREBA

  • izvrstan emolijens, ublažava i hrani suhoću kože (Leung & Foster 1996)
  • ublažava upalu kože (Stier 1990)
  • olakšava svrbež kod ekcema, psorijaze, dermatitisa i kod suhe kože lica
  • za ublažavanje iritacija nježne dječje kože na području pelena
  • ublažava opekline od sunca

Farmakološka istraživanja pokazala su da se bademovo ulje lagano apsorbira kroz kožu (Fisher, 1983). Bademovo i maslinovo ulje se koriste za masažu, a najbolja su svježe ekstrahirana ulja koja sadrže više esencijalnih masnih kiselina (Erasmus 1986).

 

UPOTREBA U KOZMETICI

Djelovanje na oporavak kože

Bademovo ulje je bistro, blijedo-žuto slatkasto biljno ulje s visokim sadržajem masnih kiselina. Vrlo se dobro podnosi pa je u širokoj upotrebi u kozmetici kao pomoćna tvar, lubrikant, za obnavljanje sebuma i za epitelizaciju u proizvodima namijenjenih higijeni i njezi osjetljive  kože i dječje kože. Vrlo je pogodno kao nosivo ulje za primjenu esencijalnih ulja kod djece, kao i kod osoba kojima smetaju kozmetički pripravci na bazi alkohola. Suha koža sadrži smanjenu količinu linolne kiseliene, što upućuje na potrebu za njenom primjenom za ispravnu funkciju kožne barijere. Polinezasićene masne kiseline smatraju se neophodnima za neke funkcije koža kao npr. za sintezu prostaglandina. Ceramidi prisutni u epidermisu sadrže neke derivate masnih kiselina od kojih je 41% linolna kiselina. Također je utvrđeno da oleinska kiselina poboljšava transport polinezasićenih masnih kiselina u kožu, budući da omogućuje ulazak kroz kožu i istovremeno omekšava rožnati sloj kože. Povećanjem razine esencijalnih masnih kiselina u koži potiče se proizvodnja eikozanoida koji imaju protuupalno djelovanje. Koža se opskrbljuje visoko hranjivim tvarima te se tako poboljšava tonus i elastičnost kože. Ulje slatkog badema koristi se kao emolijens (National formulary board 1975.) u farmaceutskim i kozmetičkim proizvodima.

  

SKLADIŠTENJE

Triacilgliceroli koji čine bazna ulja mogu se naći pod utjecajem kisika i vlage iz atmosfere, a prisutne masne kiseline također će reagirati sa kisikom uz prisutstvo svjetla ili povišene temperature, te tako bitno utjecati na kvalitetu ulja. Biljna ulja potrebno je čuvati u spremnicima od nehrđajućeg čelika i pod inertnim plinom na prikladno niskoj temperaturi. Terapeuti kod čuvanja svojih ulja trebaju voditi brigu da ih drže na hladnom i po mogućnosti tamnom mjestu. Kao što je i slučaj s esencijalnim uljima, preostali gornji prostor iznad ulja u spremniku (ili boci) trebao bi se svesti na minimum. Ulje koje bi se trebalo koristiti kroz neko vrijeme najbolje je podijeliti u nekoliko manjih bočica (s minimalnom količinom zraka) te se na taj način manje količine mogu koristiti prema potrebi bez bojazni od smanjenja njegove kvalitete.

 

ZANIMLJIVOSTI

  • Hladno prešana ulja

Tradicionalno postoje dvije metode hladnog prešanja. U jednom, sirovina (sjemenke, matice ili jezgre) je prešana hidrauličkim tiješnjenjem i ulje se na taj način istiskuje iz biljnog materijala. U drugom se zdrobljeni biljni materijal uklanja iz ulja nizom filtara, od kojih je posljednji u nizu od papira. Dobiveno ulje je bistro i ima netaknuti okus i nutritivna svojstva. 

  • Rafinirana ulja

Ona su proizvodi koji su prilagođeni posebnim zahtjevima većih korisnika, kao što su farmaceutska industrija, proizvođači ulja za kuhanje, proizvođači hrane i kozmetičke tvrtke. Postupak je komercijalno isplativiji jer se na taj način dobiva više ulja nego hladnim prešanjem. Obrada često uključuje korištenje visokih temperatura i kemikalija, što znači da se gube mnoge prirodne osobine ulja. Na taj način mijenja se cijeli karakter ulja, zbog čega je njegova upotreba u aromaterapiji nepoželjna.

 

 

ZRINKA JEZDIĆ, Dipl. med. techn. clin. aromath.

error: Content is protected !!